Filozofski teatar

„Filozofski teatar“ je projekat koji je započet u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 2014. godine i već tri godine se održava i u Narodnom pozorištu u Beogradu. Osnovan je sa željom da se ponovo uspostavi bliska veza između filozofije i pozorišta. Kako napominje pokretač projekta Srećko Horvat, „veza između filozofije i kazališta uvijek je bila jača nego veza između filozofije i bilo kojega drugog medija. Najpoznatija i najutjecajnija djela Žan Pol Sartra nedvojbeno su njegove drame, kao što je i Bertolt Breht promišljanju radikalne politike pristupio upravo kroz kazalište i putem njega razradio svoj epski teatar“. Pozorište je takođe uvek bilo mesto za aktivno promišljanje društva i društvenih procesa, a „Filozofski teatar“ otvara mesto za javnu diskusiju, i to upravo u Narodnom pozorištu, što je u ovom trenutku više nego neophodno. U tom smislu Horvat napominje: „Ako iz kazališta ne izađemo kao drugačiji ljudi, čemu onda još uopće kazalište? I zašto uopće još ići u kazalište ako ne očekujemo da će nam se nešto dogoditi, da ćemo nešto osjetiti, da ćemo promijeniti mišljenje, da ćemo vidjeti sebe i upoznati druge.“ Pozorište tako postaje mesto okupljanja različitih društvenih struktura koje su pozvane da slušaju predavanja najpoznatijih savremenih filozofa, sociologa, psihoanalitičara, ekonomista, književnika, koji na različite načine govore o današnjem trenutku i predlažu i promišljaju društvene reforme. Publika se u ovom slučaju ne tretira kao nemi posmatrač događaja već kao aktivni učesnik u javnoj debati koja se otvara nakon svakog predavanja.

U prethodnih nekoliko sezona na „Filozofskom teatru“ u Beogradu gostovali su italijanski filozof Franko Bifo Berardi, britanski pisac Tarik Ali, hrvatski filozof Boris Buden,  benediktanska časna sestra Tereza Furkadas, mađarski filozof G. M. Tamaš i, putem video-linka, osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž.

Ovo će biti prvo izdanje „Filozofskog teatra“ u kome će fokus biti pozorište, a reditelj Oliver Frljić i filozof i aktivista Srećko Horvat govoriće o odnosu pozorišta i trenutne  društvenopolitičke realnosti.

SREĆKO HORVAT, filozof poreklom iz Hrvatske, ali bez stalne adrese i prebivališta. Objavio je više od deset knjiga prevedenih na više od 15 jezika. Njegove najnovije objavljene knjige su Subversion! (Zero Books, 2017); The Radicality of Love (Polity, 2015) - Radikalnost ljubavi; Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics after Yugoslavia (sa Igorom Štiksom, Verso, 2015) - Dobro došli u pustinju postsocijalizma; What Does Europe Want? (sa Slavojem Žižekom, Columbia University Press, 2014) - Šta Evropa želi?. Redovno objavljuje za časopise The Guardian i Der Spiegel, daje izjave za Al Jazeeru i mnoge druge svetske medije. Bio je jedan od osnivača Subversive festivala u Hrvatskoj (od 2008-2013), a trenutno uređuje i vodi „Filozofski teatar“ pri HNK (od 2014), te je zajedno sa bivšim ministrom finansija Grčke Janusom Varufakisom aktivan u pokretu Demokratija u Evropi (DiEM25).

OLIVER FRLjIĆ rođen je 1976. u Bosni i Hercegovini. Završio je filozofiju, religijsku kulturu i režiju u Hrvatskoj, a danas radi kao reditelj, autor, glumac i teoretičar širom Evrope. Predstave su mu donele nekoliko nagrada i poziva na međunarodne festivale među kojima su Viner festvohen (predstava Mrzim istinu!, 2010), kao i Festival nove drame u Hajdelbergu (komad Black Box Shoe, koji je režirao u pozorištu Šaušpilhaus u Dizeldorfu). Od 2014. do 2016. bio je na mestu umetničkog direktora Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci. Sa te pozicije početkom 2016. podnosi ostavku iz protesta prema kulturnoj politici Hrvatske. Oliver Frljić učestvuje u projektu Szenen-Wechsel (Promena scene, program fondacije Robert Boš), koji se realizuje pri pozorištu „HAU Hebbel am Ufer“. U junu 2017, Frljić gostuje u pozorištu „Maksim Gorki“ sa predstavom Kletva, baziranoj na delu Stanislava Vispijanskog. Premijera te predstave u pozorištu Teatr Powszechny izazvala je politički skandal i privukla pažnju međunarodne javnosti. Godine 2018, Frljić prvi put radi sa ansamblom pozorišta „Maksim Gorki“. Sa predstavom Gorki - Alternativa za Nemačku? Frljić sledi logiku politike u cilju preispitivanja pozorišta i demokratskog sistema.